časovi klavira
  • za odrasle
  • za decu
  • naslovna
  • o nama
  • časovi
    • ABRSM
  • blog
  • galerija
  • kontakt
  • pratite_našu_facebook_stranicu
  • RSS Feed Članci
  • pratite_naš_instagram_nalog
blog

Dvoglasna Invencija br.1

Share Button

Praćenje pijanistička takmičenja nesumnjivo donosi neprocenjiva iskustva koja su mi otvarala put do spoznaje da mnogi učesnici sviraju svoje programe sa nedovoljno razumevanja muzičke forme i harmonskog toka. Smatram da se svako dato delo mora pojasniti učeniku kroz obličku i harmonsku analizu u meri i obimu koje može prihvatiti učenikova percepcija, a što je opet uslovljeno iskustvom, znanjem i uzrastom učenika. Potpuna osvešćenost izvođača po ovom pitanju može značajno unaprediti kvalitet i sigurnost izvođenja te je iz tih razloga dvoglasna invencija br.1, BWV 772, prvi u nizu mojih skromnih doprinosa osvešćenom pristupu interpretacije kompozicija.

Uvod

bahPolifono delo nije slučajno izabrano za prvu analitičku skicu. ( Kažem „skicu“, jer analiza nije potpuna iz didaktičkih razloga. Dvoglasna Invencija br.1 od Johana Sebastijana Baha je po planu i programu za đake V razreda omš ( VII oš ) te terminologiju i kompleksnost novih informacija i znanja treba prilagoditi tom ili nešto mlađem uzrastu ). Specifičnosti polifone fakture, ravnopravnost i nezavisno kretanje glasova u odnosu jednog na drugi/e uvek su bili težak izazov izvođačima u smislu kvalitetne interpretacije, a posebno sa aspekta sigurnosti izvođenja. Imamo niz primera gde se i velikim majstorima događalo da „izgube nit“ prilikom izvođenja polifonih dela.

Shodno prethodno navedenom, tekst koji sledi je instrukcija i primer šta učeniku treba reći i šta učeniku treba kontinuirano ponavljati do potpunog usvajanja i ovladavanja delom, posebno u praktičnom smislu.

Dvoglasne invencije su pisane na časovima, u toku predavanja. U Bahovo vreme nije bilo dovoljno kompozicija koje su muzički zanimljive učenicima, te je sam komponovao dela koja su objedinila potrebu da interpretativno budu dopadljive i didaktičku potrebu, da se zadatim delom savladaju nove veštine ( tehnički zahtevi ) i pospeši muzički razvoj. Osnovno polazište je bilo da rad na razvoju pijanističke tehnike mora biti u službi savladavanja muzičkog sadržaja. Napisao je petnaest dvoglasnih invencija ( u okviru zbirke nem. Klavierbüchlein für Wilhelm Friedemann Bach = Klavirska knjižica za Vilhelma Fridemana Baha ).

Za uspešno praćenje ovog članka otvorite harmonsku analitičku skicu ( kliknite na link ). Skica je posebno osmišljena za potrebe ovog članka u edukativne svrhe. Sve što je u njoj izloženo je primereno uzrastu učenika od 3-6. razreda Osnovne muzičke škole ( 5-8. razreda Osnovne škole )

Ekspozicija

Dvoglasna invencija br.1, BWV 772, pisana u C-duru, spada u red najlakših i preporučujem je početnicima koji su za nju prethodno pripremljeni kanonskim vežbama i Malim preludijumima. Delom dominira tehnička formula petoprstne vežbe pozicionog tipa i ugrađena je u tematski materijal. Izlaganje teme (lat. dux = vođa ) prati odgovor ( lat. comes = pratilac ) u doslovnoj imitaciji. Tema je veoma kratka, samo pola takta te se izlaganje ponavlja i na dominanti C-dura. Često se smatra da je prekomerna izlaganja teme ( što ekspoziciju čini nepravilnom ) Bah sprovodio ukazujući na potrebu da „skromni“ dvoglas obogati prizvukom složenijeg višeglasja. Učenicima tom prilikom treba ukazati da je J.S.Bah komponovao kamerna i orkestarska dela ( tri trio sonate, šest Brandenburških koncerata i dr.) kako bi se učenicima bliže pojasnila potreba kompozitora za gušćim polifonim „tkanjem“.

Prilikom nastupa komesa ( odgovora ili imitacije teme ) posebno dolazi do izražaja problematika balansa ( ravnoteža zvuka I i II glasa, odnosno teme i kontrasubjekta ). Radu na balansima treba pristupiti jako obazrivo jer se u polifini glasovi tretiraju ravnopravno, ali se tematskom materijalu ipak daje blaga prednost ili status „prvi među jednakima“. Vežbe markiranja su obično najzastupljenije u postavljanju balansa. Sprovode se tako da se jedan od glasova izvodi normalnim dinamičkim intezitetom dok se drugi svira prozračno, jedva čujno. Zatim se u idućim navratima dodaju ‘zvučni slojevi’ sve dok se ne postigne odgovarajući zvučni odnos.

Od 3.takta počinje međustav, izgrađen od tematskog materijala u inverziji ( model ) u sekventnom pokretu za sekundu naniže ( I glas ). Učenicima treba objasniti pojam sekvence i uloge sekvence u Bahovom stvaralaštvu. Uobičajeno je da se materijal međustava izvodi u novom tonskom koloritu. U 3.taktu imamo dijatonsku modulaciju iz C-dura u G-dur i u 5.taktu izlaže se prekomerni nastup teme na dominanti G-dura u II glasu.

U pratećem .jpg dokumentu ( kliknite ) možete pratiti grafički prikaz, gde je prikazan i harmonski tok, u ovom slučaju skica latentnog harmonskog toka jer imamo samo dva glasa ( zato su oznake stavljene u okviru zagrade ). Korišćene harmonske oznake su iz šifrarnika češke škole, a kod nas poznat i kao Despićev harmonski šifrarnik. Ukoliko su učenici mlađeg uzrasta, pojasnite značenje glavnih stupnjeva i njihovih zamenika, harmonskog toka i pojma kadence kroz adekvatne primere.

Razvojni odsek

Već u 7.taktu počinje razvojni odsek i do 15.takta je sledeći tonalni plan: G – C – d – a ( velikim slovima su označeni durski , a malim molski tonaliteti ). Ovde je važno da se učenicima predoči važnost poznavanja tonalnog plana u delu, vrstu modulacije kojom se modulira i momente modulacije. U kratkim crtama treba obuhvatiti ( ponoviti ) pomenute lestvice. Nakon izlaganja teme na dominanti melodijskog a-mola i kadence kojom se potvrđuje novodosegnuti a-mol ( 14 – 15. takt ) sledi treći deo invencije. Njega ne možemo nazvati reprizom jer nemamo izlaganje i imitaciju teme u osnovnom tonalitetu. Pojedini muzikolozi ovaj odsek zovu „treće sprovođenje“ ( na to ih upućuje ubedljivo kadenciranje i svojevrsno razgraničenje sa materijalom koji sledi, bez obzira što je u pitanju još jedan međustav ), dok drugi stoje pri mišljenju da je invencija u osnovi dvodelna ( ekspozicija i razvojni odsek ) što je i moje mišljenje.

Važno je pomenuti đacima za ulazak u ‘subdominantno polje’ ( 18 – 20. takt ) odnosno modulacija u F-dur koji sa polaznim i osnovnim C-dur tonalitetom uspostavlja plagalni odnos. To je inače omiljeni postupak J.S.Baha pred kraj polifonih dela. Takođe treba pomenuti i završni nastup teme na II stupnju C-dura ( 21-22. takt ).

Zaključak

Verujem da većina klavirskih pedagoga radi na pravi način, a onima koji do sada nisu praktikovali analizu muzičkog dela, dobronamerno to preporučujem. Istrajavanje na pristupu da postavljanje interpretacije mora imati podršku u obličkoj i harmonskoj nadogradnji dela ( ne zaboraviti osvrt na istorijsko – muzički aspekt ) brzo če doneti velike rezultate. Jako je važno da se učenicima predoče informacije i  terminologija koja je njima u potpunosti razumljiva i da se postupno ide ka složenijim a potpunim vidovima analize i komunikacije. Vaši đaci će izvoditi kompoziciju kvalitetnije, sa većim razumevanjem, slobodno i sigurno.

Većina redakcija dvoglasnih invencija na tržištu je dobrog kvaliteta, a ja lično preferiram redakciju Feruča Buzonija. Feručo Buzoni je bio pijanista i kompozitor koji je smatrao da je pravi legato zvuk teško dostižan te je svoju interpretaciju zasnivao na non-legatu i podvrstama non-legato artikulacija. To je u ovom slučaju prednost jer je interpretacija bliža izvornom zvuku, zvuku koji je karakterističan za preteče klavira i barokno doba.

Ovim tekstom nisu obuhvaćena još neka veoma bitna pitanja, kao što su to pitanja konfiguracije ornamentike i uticaja polifonije na razvoj muzičke inteligencije. O tome će verovatno više biti reči nekom drugom prilikom.

Pokušajte da pronađete jedan po meni jako dobar didaktički primer ( kažem ‘didaktički’ jer ga možete slobodno proslediti učenicima da poslušaju ) kako bi zapravo izvođenje svih petnaest dvoglasnih invencijija trebalo da zvuči i izgleda, izvođač je Kit Armstrong ( učenik Alfreda Brendla ), a snimak je iz 2008. godine. Ovaj video nije više dostupan na adresi koja je bila poznata …

  • napisano maj 24, 2013 - 8:53 pm
  • od Aleksandar
  • objavljeno u
    • analize

No comments yet

Objavite komentar

Otkažite odgovor

  • Skorašnji članci
    • Rubinštajn protiv Horovica
    • Online časovi klavira
    • Micuko Učida
    • Fotografija Šopena
    • Simfoničari
    • U stilu starih majstora
  • Arhive
    • oktobar 2021
    • novembar 2020
    • mart 2017
    • januar 2017
    • april 2016
    • februar 2016
    • septembar 2015
    • januar 2015
    • oktobar 2014
    • septembar 2014
    • avgust 2014
    • jul 2014
    • jun 2014
    • maj 2014
    • decembar 2013
    • oktobar 2013
    • jun 2013
    • maj 2013
    • april 2013
    • januar 2013
    • decembar 2012
    • novembar 2012
  • Kategorije
    • analize
    • časovi
    • klavir
    • knjige
    • muzika
    • note
    • pijanisti
    • roditeljski kutak
    • zanimljivosti
    • Некатегоризовано


  • Kategorije
  • Arhiva

copyrighted since 2007 | www.casoviklavira.com | sva prava zadržana
prilagodio i dizajnirao Aleksandar Rašković
najbolji prikaz u rezoluciji 1440x900 piksela